Posted on 12 Comments

Drugačije banane

Sve je počelo jednim običnim chatom sa momsab-om u radno vreme. Njegov kolega telefonom naručuje klopu, momsab dobacuje da njemu donesu banane, al ispade da čovek naručuje da mu donesu roštilj, pa tako banane ispadoše iz kombinacije.

A što? Pa kad mogu flambirane, što ne bi mogle grilovane banane. Ja naravno odmah na google i konstatujem da to, naravno, već postoji. I to ne samo grilovane, nego i pržene. Rešim da ih isprobam.

Grilovane sam pravila u četiri varijante. Isekla i stavila na vruć roštilj tiganj. Druga varijanta je sa mrvom putera na istom tiganju. Probala sam bez i sa čokoladnim prelivom. Predivno je, ali PREDIVNO. Banana poprimi potpuno drugačiji ukus. On se najviše oseća kad je banana grilovana na suvo, pa je ta, i varijanta sa prelivom ona koju ja biram kao najukusniju. Puter im daje blagu hrskavost, ali unutrašnjojst banane je mekša, što se meni nije dopalo. Neke recepte sa neta možete da vidite ovde (njih izdvajam jer izgledaju fantastično) i ovde.

grilovane banane grilovane banane grilovane banane

Onda je došao red na pržene. Opet malo istraživanja na netu, odabrah ovaj recept koji relativno lako mogu da izvedem. Saznajem da je to tajlandski specijalitet, i ove su mi se na oko dopale. Smesu sam pravila od: 1 1/2 šoljice brašna, 3/4 šoljice gustina, jednog praška za pecivo i 1 1/2 šoljice kisele vode.  Trebalo mi je još malo prah šećera za posipanje i čokoladnog preliva. Jednostavne su za pripremu, smesa je malo gušća od one za palačinke, i one su me podsetile na jabuke u šlafroku koje nisam jela od kad sam bila devojčica. Korica je hrskava, međutim unutrašnjost je postala previše mekana za moj ukus, izgledalo je kao pohovana dečja kašica od banane. Ukus banane se maltene izgubio. Masne su.

pržene banane pržene banane

Pržene su promašaj, više ih neću praviti. Grilovane sa puterom takođe. Pretpostavljam da masnoća pri termičkoj obradi doprinosi višoj temperaturi, pa se zato unutrašnjost omekša. Grilovane bez dodataka svakako hoću, sa prelivom i bez njega. I još jedan savet, birajte zelenije banane, i ne secite ih previše tanko.

Javite se i dođite na probu.

Posted on 15 Comments

Mrzim kad koristite reč "retardiran"

Jednom sam na twitteru pokušala da objasnim da neke stvari nisu za zezanje i pravljenje viceva. Neki su shvatili. Malobrojni. Većina nije.

I često se, baš često u poslednje vreme, koriste reči tipa “retard”, “retardiran”, čak i od osoba za koje sam mislila da neke stvari shvataju… Ja nemam ni snage niti želje da se ponovo upuštam u to da svetu objašnjavam da neki izrazi mogu druge ljude da povrede.

Onda pročitam da nisam jedina. Pročitajte i vi.

What Happens When You Ask People Not to Say “Retard”

Iako sumnjam da će se nakon čitanja ove reči manje koristiti, ja sam prosto morala da ovaj link sa vama podelim.

Posted on 8 Comments

Sanjala sam

Noćas sam sanjala da Vanja izgovara neke reči, da ih ponavlja kad ih neko izgovori.

Obično se ne sećam svojih snova, ali kad se setim, a nešto sanjam što je nelogično, znam u snu da je to san.
Ovog puta nije bilo tako. Sve mi je bilo normalno i logično.

Posted on 13 Comments

Njoke sa spanaćem

Pravila sam pre nekog vremena ovo, i mnogo je lepo ispalo, htedoh još tad da sa vama to podelim, al’ sam nešto bila ultra bizi. Pre neki dan me drugarica podseti na to, pa evo ga danas recept.

Pojma nemam što su mi njoke i spanać kao kombinacija pali na pamet, imam uvek i jedno i drugo a nisam ih nikad do sad kombinovala. Pretražim malo po netu, izađe mi recept sa Kutlače, i taj isti na još zilion mesta, maznut, sa sve slikom. Htela sam neke zapečene, iskoče mi ove sa mondo portala, učine mi se interesantnim. Onda skapiram da i je ta fotka maznuta (šta bi drugo) sa ovog (valjda originalnog) recepta. Osim što je slika maznuta, i recept je izmenjen, pa umesto gorgonzole stavljen je parmezan.

E pa ja sam napravila neku varijantu ovih zapečenih njoka. Nisam imala ni gorgonzolu, ni parmezan, nego neki kačkavalj, koji sam izrendala.

Potrebno je:

– jedno pakovanje smrznutih (ili svežih) njoka, 500g (ovog puta isprobani novi frikomovi koji su se pojavili pre koju nedelju);
– polovina pakovanja smrznutog spanaća, topla preporuka za Yupik-ov spanać u briketima;
– neutralna pavlaka, koristila sam Imlekovu od 250g, i nje je bilo previše, sledeći put ću neku od 200g;
– rendani kačkavalj, oko 150g;
– muškatni oraščić (već mleveni, da iskoristim ono što mi je poslao brat iz Amerike);
– soli ili začina po ukusu, sušeni vlašac;
(beli luk, kao i praziluk koji se spominju u ova dva recepta su izbačeni, ja to ne jedem, vi probajte ako volite)

Spanać sam odmrznula, blago propržila na maslinovom ulju, posolila kulinat začinom bez aditiva (hvala Škrabalici koja mi ga je još odavno preporučila, sad samo njega trošimo) i sušeni vlašac.  Spanać je krupan pa sam ga stavila u blender, zajedno sa pavlakom, da se usitni. Nisam preterala sa usitnjavanjem, da se po malo vide delići spanaća.

Skuvala sam njoke, i kad su isplivale posle par min uta, sklonila ih u vatrostalnu činiju. Njokama sam dodala smesu od spanaća i pavlake, dodala obilno muškatnog oraščića, skoro sav rendani sir i izmešala. Odozgo sam posula ostatak sira, i stavila u rernu da se zapeče.

Izvrsno je, muškatni oraščić mu daje malo neobičnu aromu, ali nama se dopala.

Ova mera je za nas dve prevelika, sledeći put, ili zovemo nekog u goste, ili pravimo pola mere.

Njoke sa spanaćem

Njoke sa spanaćem Njoke sa spanaćem Njoke sa spanaćem

Pomenuta drugarica sa početka posta pravila je takođe, kaže da joj se dopalo. Njene su ispale ovako.

Njoke sa spanaćem

A vaše?

Posted on 3 Comments

Teško je biti drugačiji

Knjiga Jasminke Petrović "Teško je biti drugačiji"Kako iz  medija saznajem, prema knjizi “O dugmetu i sreći”, spisateljice za decu Jasminke Petrović, biće premijerno izvedena predstava “Miljakovac tj. Novi Zeland”, 8. februara u Malom pozorištu “Duško Radović”.

Evo dela teksta iz Blica.

Ovo je vaše treće delo koje će biti dramatizovano. Glavni junak je dečak koji boluje od cerebralne paralize.

– Ideja da se od ove knjige uradi pozorišna predstava potekla je od NO CRID (Centar za razvoj inkluzivnog društva). Danas je teško imati drugačije patike, a kamoli imati drugačije telo. Stavovi okoline prema osobama sa cerebralnom paralizom vrlo su značajne za njihovo uključivanje u društvo. Znatiželja, čuđenje, strah, odbacivanje ili sažaljenje povređuju i ljute kako decu s invaliditetom, tako i njihove roditelje. Čak i kad okolina nema negativan stav, često dolazi do nesporazuma i neprijatnosti. Stereotipi i predrasude najdelotvornije se razbijaju tačnim i potpunim informacijama.

Fotografija preuzeta sa Yu4You, tamo možete knjigu i da poručite.

Posted on 2 Comments

Višnje

višnjeSveti Sava je školska Slava. E pa slavi se i u vrtićima. Dečica su pripremala priredbu.

Deo iz teksta priredbe koji dete izgovara glasi:
“da se moli Višnjem Bogu”.
Jedan predškolac ovo komentariše:
– A šta je Višnji Bog? Je l’ on daje višnje?

Ja sam potpuno fascinirana kako njihovi mali mozgovi fantastično funkcionišu. Za nekog ko ne zna pravo značenje reči, ovo je potpuno fenomenalno. Mene je kupio za ceo život.

A vaspitači koji su smišljali šta će u predstavi biti bi trebalo da su pedagozi, zar ne? E pa ovog puta to zaista nisu bili. Predstava je bila sa veoma teškim tekstom, ni blizu prilagođena uzrastu dece koji je izvode. A opet, sa druge strane, dečica su sjajno naučila tekst, verovatno bez razumevanja, kako pokazuje i ovaj dečji komentar.

Dobila sam naknadno deo teksta, pa sami procenite…

На Светога Саву

Малено сам ђаче, малено ми знање:
тек сам упознала буквар и читање,
али већ знам и ја за Светога Саву
и разумем лепо данашњу прославу.
Свети Сава беше син краљевске крви;
велики учитељ, просветитељ први;
он је отварао прве цркве, школе
и учио Србе да се Богу моле.
Зато цело Српство данас славу слави
и с љубављу кличе Светитељу Сави,
па му и ја кличем, иако сам мала:
“Светитељу Саво, слава ти и хвала!”

Војислав  Илић
Свети Сава

Над атонским храмом, још у давно време,
подиже се бура усред ноћи неме.
И док мрачним крилом за небо се хвата,
неко живо лупну у храстова врата. –
Игуман се диже. На уласку самом
стајало је момче, увијено тамом.
У његовој руци, што је горе диже,
с упаљена луча рујни пламен лиже.
Дим се вије, мота – и котури јуре
у капију тврду и зидине суре.
Ко је ово момче? који јад га слама?
и шта тражи ноћас од Божијег храма?
Црн, себарски плашт му млада плећа краси,
по коме су пале сребрнасте власи.
А по витком стасу што га дичи тако,
тврдом се је ликом опасао јако.
И он смерно стоји. О његову врату
само крст трепери у сувоме злату.
То бејаше Растко. Син Немањин то је,
што је царске дворе оставио своје –
Јер га љубав гони, јер га жеља слама,
да постане слугом Божијега храма.
Црн себарски плашт му млада плећа краси,
по коме су пале сребрнасте власи.
И над лепом главом, у дубини мрака,
сјајан колут сија од најлепшег зрака.

Жеља Светог Саве

Двадесетог овог века
Свети Сава на нас чека.
Са висине он нас гледа,
Где брат брату мира не да,
Па се моли Вишњем Богу
Да нам даде љубав, слогу.
Он позива браћу милу
Да чувају српско славље
И да држе православље.
Да се српски језик шири,
Да се брат са братом мири,
Да се слави српска слава
То нам жели Свети Сава.

ЗАВЕТ

На дан овај Светог Саве
кад га Срби свуда славе,
да Господу завет дамо,
да Му тврдо обећамо:

„Ићи ћемо путем славе –
старим путем Светог Саве,
живећемо ми у слози!
О Господе, ти помози!“

photo by dr_knox

Specijalan pozdrav pametnom predškolcu.

Posted on 11 Comments

Ustupite mesto starijima

ovde ja sedimU holu kod čiviluka za presvlačenje su tri klupice i jedna tapacirana stolica. Vanja voli da sedi na ovoj stolici, jer su joj klupice niske.

Juče popodne, nekako u isto vreme, četvoro klinaca ide kući. Vanja trči tamo-vamo dok ja razgovaram sa defektologom (nova divna devojčica). Konačno je savatam da se preobuje.

Na toj stolici sedi njena drugarica, manja devojčica, ima oko 3 godine. Vanja bi takođe tu da sedne, meni izgleda kao da bi da sedne zajedno sa njom, ali ubrzo shvatam da joj zapravo “traži” da ustane. Devojčica ustaje, sa osmehom, i odlazi da sedne na klupicu. Ja u čudu, potpunom, ovo nisam ranije videla. Al se svi slatko ismejasmo.

Zna se ko je stariji, i ko gde treba da sedi. To se uči od malena, je l’ da?