Posted on 18 Comments

Regresiranje cene vrtića

Svakog avgusta dobijem iz vrtića potvrdu da je dete upisano. Pored toga dodam kopiju izvoda iz knjige rođenih za dete (proverila sam, ovo nije potrebno) kopiju “Akta o razvrstavanju” i posle par nedelja stiže rešenje.
I to su tako svake godine tražili ISTO. Jednom ja pitala, čemu služi svake godine izvod iz MKR i isti Akt o razvrstavanju. Odgovorili mi (tad je Sekretarijat bio u Tiršovoj, posle su se selili u Beograđanku, a sad su valjda u 27. marta) “pa ko će da kopa po prošlogodišnjoj dokumentaciji” pritom se sve vreme na računaru igrajući Solitaire.
Ja sam mislila da je i to previše, kad ono…
E, pa neće moći više tako, suviše je jednostavno.

Dobila sam danas u vrtiću novi formular na tri strane, i na četvrtoj spisak dokumenata. Osim ovoga gore, potrebno je još desetak potvrda, o prihodima, dokaz o samohranosti roditelja, o broju dece, broju članova domaćinstva…
(ako me ne bude mrzelo staviću vam kasnije sken sve 3 strane formulara i četvrte sa potrebnim dokumentima)

Pitam ja, koga to sve briga kad to nije osnov regresiranja? Zna li neko da mi kaže da li je to kršenje mojih prava o privatnosti?

Poslala sam pitanja na adrese Predškolske ustanove, kao i Sekretarijata za dečju zaštitu Grada Beograda.

Željno očekujem njihove odgovore.

Update 5.7.2011: Upitnik zahteva (sa sajtaBeograd.rs) i spisak potrebnih dokumenta (skenirano)

Update 6.7.2011: Upravo me zvala ljubazna gospođa iz Sekretarijata za dečju zaštitu i objasnila da je procedura jednaka onoj iz ranijih godina, i da je PU prosledila pogrešne formulare. Potreban formular za ostvarivanje besplatnog boravka u vrtiću za decu sa smetnjama u razvoju možemo dobiti na šalteru 15 u Ulici 27. marta 43-45. Sve je upravo onako kako je Damir Trninić objasnio u komentarima.

U vrtiću su obustavili podelu zahteva, od njih nisam dobila još nikakav odgovor na pitanje poslato putem sajta.

Update 7.7.2011: Iz Sekretarijata za dečju zaštitu stigao i pismeni odgovor.

PU na moje pitanje još nije odgovorila, ali se u međuvremenu (danas) na sajtu pojavilo obaveštenje o regresiranju cene vrtića, u kom se, naravno, ne pominju deca u razvojnim grupama.

Update 28.7.2011: Iz vrtića smo dobili gore pomenutu potvrdu da je dete upisano. Nepismenu. Na moje pitanje sa sajta uopšte nisu odgovorili.

Update 16.8.2011: Konačno sam stigla da predam dokumenta. Za formular sam išla u sobu 231, predala na šalteru 15.

Update 28.8.2011: Stiglo rešenje iz gradske uprave.

Posted on 3 Comments

Jedini komentar

Pa aman bre, koliko grama mozga treba da ima neko da napiše tekst sa ovakvim naslovom, i da ga pritom urednik pusti.

Ok, znam da je Kurir prizemna štampa, ali mogu na izražavanje makar malo da pripaze.

Klik ovde za tekst, ja ne želim da prekopiram ovde naslov teksta.

Moj jedini komentar na to biće onaj isti tekst od pre nekog vremena:
Mrzim kad koristite reč “retardiran”

 

edit: evo i ovi: Studio B
To im je neko saopštenje tako bilo dato, sad sam skoro sigurna.
U RSS piše “retardirani” u naslovu, kad se ode na vest, naslov je izmenjen, ali ostalo je u tekstu… slika malo kasnije

divota…

Posted on 11 Comments

Reakcija

Danas u tramvaju mladić nedovoljno mentalno razvijen (nisam sigurna da se to baš tako kaže) ali očigledno dovoljno samostalan da može sâm da ide gde želi, razgovara telefonom vrlo glasno, više puta nekome objašnjava gde se tačno nalazi tramvaj u kom je. Sve se dešava iza mojih leđa, mene je sramota da se okrenem, tramvaj je poluprazan.

Potpuno me zgrozila reakcija ostalih putnika, listom su zblanuto gledali prema mladiću, nekolicina je vrlo neprimereno komentarisala sa svojim saputnicima.

A ja, ja nisam znala kako da reagujem, pa nisam ni reagovala. Da li je trebalo? Ne znam. Ne znam zato što me niko nije naučio, zato što prosto na našim ulicama nije uobičajeno da srećeš drugačije, nije bilo onda kad je trebalo da naučim, a nažalost, i dalje to nije slučaj.

Sa druge strane daleko više od negativnog utiska koji su ostavili ostali putnici, fascinirali su me mladićevi odgovori. Ne možete zamisliti sa kolikom preciznošću objašnjava trenutnu lokaciju tramvaja, nisam sigurna ni da bih ja uspela (sve i kad bih želela) da tako precizno opišem gde se tačno nalazim.

 

Posted on Leave a comment

3. decembar

3. decembar, međunarodni dan osoba sa invaliditetom

Da obeležimo još jedan međunarodni dan osoba sa invaliditetom.

Od prošle godine do sad, glavna tema bila je inkluzija, koja je ušla na velika vrata i uz  dosta buke, i ne prolazi preterano slavno.

Često su pominjane institucije: u aprilu,u junu,
Najavljeni su lični asistenti: u maju,
Bilo je reči o novom velikom dnevnom boravku: u septembru,
I onda, ponovo, u novembru, pred obeležavanje dana osoba sa invaliditetom, opet mnogo više pominjanja u medijima:
Rastimo zajedno, Raspisan konkurs za podršku porodicama dece sa smetnjama u razvoju, Kako žive deca sa smetnjama u razvoju u Srbiji.

Vanja i ja vas pozdravljamo do naredne godine.

Posted on 2 Comments

Poziv na predstavu: Sva deca su ista!

Ako ste sutra u Novom Sadu, ne propustite ovo:

Dođite na forum teatar predstavu “Sva deca su ista!” koja se bavi jednim od izazova na koji mogu naići deca sa intelektualnim invaliditetom u procesu inkluzije u sistem redovnog školovanja, i pokušajte da zajedno sa nama rešite problem.
Naši glumci-volonteri su sa velikom pažnjom proteklih dana pripremali ovu predstavu sa ciljem da ukažu na to da smo svi ravnopravni i da, mada postoje prepreke u ostvarivanju te ravnopravnosti, one nisu nepremostive. Na našoj predstavi vi ćete prestati da budete posmatrači iz publike i postati aktivni učesnici promena koje su neophodne.

Predstava počinje 25.11. (četvrtak), u 18h u prostorijama Fakulteta za Evropske pravno-političke studije (Narodnog fronta 53, Novi Sad). Ulaz je slobodan.

Ova predstava je deo projekta “Akademija omladinskog rada” koji realizuje Omladinska Nevladina Organizacija uz podršku Ministarstva omladine i sporta. Akciju je podržao Fakultet za evropske pravno-političke studije.

Hvala Drvcetu za ovu najavu.

Posted on Leave a comment

Kako žive deca sa smetnjama u razvoju u Srbiji?

Jutros, na Radio Beogradu 1, emitovana je emisija Magazin sa temom uključivanja u društvo dece sa smetnjama u razvoju.

Zaista odlična emisija, preporučujem da poslušate. To možete uraditi na sajtu RTS-a, ili ovde (dole u playeru sa e-snips sajta, samo kliknite na play dugmence).

Kako žive deca sa smetnjama u razvoju u Srbiji? Koliko ih je? Zašto ih često nazivaju „nevidljivom decom“?

Zašto ih je samo 15% uključeno u neki od oblika sistema obrazovanja? Koja vrsta podrške je najpotrebnija njima i njihovim porodicama? Koliko smo spremni da ih prihvatimo? Na kom nivou je naša svest o potrebi uključenosti dece sa smetnjama u razvoju u društvo? Gde smo zakazali?

Današnju temu i pitanja Magazina o socijalnoj inkluziji dece sa smetnjama u razvoju, pokrećemo u okviru kampanje „Rastimo zajedno”, koju vode Radio-Televizija Srbije, Unicef i Ministarstvo rada i socijalne politike.

Urednik i voditelj Tanja Zeljković

izvor Magazin

Powered by eSnips.com
Posted on 8 Comments

Za decu sa smetnjama u razvoju i njihove porodice

Za sad je to vest, svi mediji o tome javljaju.

Delegacija Evropske unije u Srbiji raspisala je konkurs za podršku razvoja usluga u zajednici za decu sa smetnjama u razvoju i njihove porodice, čija je vrednost tri miliona evra.

kaže RTS

O tome javljaju i Politika, B92, Studio B, Kurir

Hajde da vidimo koje će usluge država prepoznati kao prioritet, i šta će uspeti da se uradi sa ovim novcem.

RTV saznaje da u Srbiji dnevne boravke u 45 opština koje ih imaju, koristi svega 1114 dece, od oko 45000 koliko je procenjeno da i Srbiji ima dece sa smetnjama u razvoju. A gde su ostali?

Posted on Leave a comment

Rastimo zajedno

Zajednička kampanja “Rastimo zajedno” koju su pokrenuli Ministarstvo rada i socijalne politike, Unicef i RTS, trebalo bi da podigne svest javnosti o pravima dece sa invaliditetom i da podrži biološke i hraniteljske porodice da tu decu izvedu na pravi put.

Aleksinac je jedna od retkih sredina u kojima hraniteljske porodice udomljuju decu sa smetnjama u razvoju.

ceo tekst pročitajte, i video prilog pogledajte na sajtu RTS.

Posted on 9 Comments

Upitnik

Odgovaram na neki upitnik o socijalnom statusu porodice i dostupnosti podrške porodici, koji je u vrtić stigao sa Fakulteta za specijalnu edukaciju i rehabilitaciju.

Malo je… pa… čudan. Neke stvari se podrazumevaju (pitanja su takva kao da se to podrazumeva), a ne bi trebalo. Pola pitanja je praktično neprimenjivo za tzv. jednoroditeljske porodice.

Posted on 2 Comments

Naš novi prijatelj

Još malo o inkluziji. Napisah u nekom komentaru na post o uvođenju inkluzije u škole da ona nije pravo mesto za početak uvođenja inkluzije, to treba raditi na ranijem uzrastu.

Naš novi prijatelj naziv je akcije kojom će se u beogradskim vrtićima promovisati inkluzija dece sa smetnjama u razvoju u redovne vrtićke grupe. Sjajna akcija, još boljeg naziva. Nadam se da se akcija neće završiti samo na beogradskim predškolskim ustanovama.

U predškolskim ustanovama počeo da se primenjuje projekat “Naš novi prijatelj”, čiji je cilj podrška deci s posebnim potrebama u procesu inkluzije u društvo.

“Naš novi prijatelj”, serija slikovnica i zanimljivih priča, je projekat grupe “Pomoć porodici” i Ambasade Finske.

Tim stručnjaka koji radi na projektu “Naš novi prijatelj” pokrenuo je i edukaciju vaspitača i roditelja po predškolskim ustanovama, jer kako kažu, bitno je da u procesu inkluzije učestvuju svi, posebno u godini kada je ovo pitanje i zakonski regulisano.

Kroz priču o dečaku Stefanu, koji ne čuje i posmatra svoje vršnjake kako se igraju u parku, a potom uspeva da ih izvuče iz neprijatne situacije i postanje njihov drug, dečaci i devojčice iz vrtića „Petar Pan“ u Batajnici uče kako da prihvate drugare koji su malo drugačiji od njih.

Tim stručnjaka koji radi na projektu “Naš novi prijatelj” pokrenuo je i edukaciju vaspitača i roditelja po predškolskim ustanovama, jer kako kažu, bitno je da u procesu inkluzije učestvuju svi, posebno u godini kada je ovo pitanje i zakonski regulisano.

Ceo tekst i video prilog pogledajte na sajtu B92.