Posted on 13 Comments

Oldtajmeri 2010

Kao i svakog proleća, na platou ispred Saobraćajnog fakulteta održala se izložba oldtajmera.

Stižem malo pre 12, i iznenadih se povelikom gužvom.

izložba oldtajmera 2010. izložba oldtajmera 2010. izložba oldtajmera 2010.
Prošetam se malo čekajući društvo. Baš je dosta ljudi pristutno, u odnosu na pre tri godine kad sam bila, bar je dvaput više automobila. Srećemo nekoliko profesora i upućujemo se ka sali sa predavanjima. Krcato je i zagušljivo, pa posle najave, i otvaranja od strane italijanskih gostiju iz kompanije Alfa Romeo (tema skupa je 100 godina postojanja Alfa Romea) izlazimo da natenane slikamo vozila, jer se napolju gužva smanjila.

izložba oldtajmera 2010. izložba oldtajmera 2010. izložba oldtajmera 2010.

Slike ipak govore više od reči, zato pogledajte.

Alfa Romeo Alfa Romeo Alfa Romeo

Alfa Romeo Alfa Romeo Alfa Romeo

prvi srpski autobus 1939. prvi srpski autobus 1939. prvi srpski autobus 1939.

Parkmetar Parkmetar Parkmetar

(još fotografija, ako vam je ovo bilo malo, od ponedeljka)

I za kraj nešto iz saobraćajske kafane.

iz saobraćajske kafane iz saobraćajske kafane iz saobraćajske kafane iz saobraćajske kafane

Vidimo se dogodine…

Posted on 14 Comments

Imate ljubimca? Pa počistite iza njega…

Povraća mi se od količine psećeg izmeta po beogradskim ulicama. Postaje sve gore, zaista.
Ugaženo, razvučeno…
Ulica u kojoj ja stanujem ima 10 brojeva, 5 kuća sa obe strane, trotoare i kolovoz, drvored sa jedne strane, nema zelenih površina. Ne možete da zamislite količinu izmeta.

Ali to izgleda njihovim vlasnicima ne smeta, i nikom na pamet ne pada da iza svojih ljubimaca počiste.
Htela sam da fotografišem, ali ne mogu, gadi mi se…

Važno je da su glasni oni za zaštitu prava životinja. A šta je sa obavezama vlasnika?

Posted on 1 Comment

Malo snega

Juče oko podne su u Beogradu padale grudve, krpe, nazovite kako želite.

Padaju grudve Padaju grudve

Gornje fotografije usnimio moj prijatelj sa Zunzare, a ja vam ih samo pokazujem.
Hvala mu.

Nije se to ništa zadržalo. Ali zato je od sinoć malo više napadalo.

Sneg u sred zime Sneg u sred zime
Ovako je izgledalo jutros kroz moj prozor. Ja stanujem u maloj ulici koja se nikad ne čisti, pa to tako izgleda pri svakom snegu. Međutim, izgleda je danas, u sred zime, beogradske službe sneg iznenadio. Ostale sličice snimljene su (mobilnim kroz prozor 17-tice) oko podne, i oko 14h. Gradska magistrala, tri trake po smeru, saobraćajnica prvog prioriteta, prolaze linije javnog prevoza. Ovde nije prošla ekipa koja čisti sneg. Na kolovozu ga je sigurno bar 5cm.

Sneg u sred zime Sneg u sred zime Sneg u sred zime

Ja ne volim sneg, ne u gradu. Ove zime ga je bilo baš dosta, i ja se iskreno nadam da je ovaj poslednji.

Dosta je bre više!

Posted on 21 Comments

Zadužbine ponovo u modi

Maketa budućeg objektaOvo mi je promaklo, a zaslužuje da se pomene, makar da bi se kad dođe vreme videlo da li su bile samo prazne priče.

Kompanija Delta je rešila da nešto novca da kako bi se izgradio centar za boravak dece sa smetnjama u razvoju. Predviđa se izgradnja objekta površine oko 3000 kvadratnih metara, na Bežanijskoj kosi na Novom Beogradu.

Nisam našla informaciju o tome kada bi gradnja trebalo da počne, niti kada bi objekat trebalo da bude gotov, ali pratimo i čekamo.

Ovo je navodno prva zadužbina ovakvog tipa posle drugog svetskog rata.

Pročitajte ovde tekstove iz medija.
Fotografija preuzeta sa sajta Novosti.

Posted on 2 Comments

Unazad

Idem jutros na posao, ograda Gazele polepljena nekim plakatima, skapiram da su politički, sitno je, iz pokreta se tekst ne vidi, samo strelica, unazad.

Onda videh i bilborde, pa mi posta jasno.

Predizborna kampanja za lokalne izbore na opštini Voždovac. Slogan je

Voždovac ide napred

i ispod cele dužine natpisa, strelica udesno, mislim da je crvena.

Bilbordi duž Vojvode Stepe su takođe postavljeni duž saobraćajnice, paralalni su sa pravcem kretanja. Kad se ulicom krećete, logično je da ćete gledati sa svoje desne strane (ovo je saobraćajsko pravilo, saobraćajni znakovi se tako postavljaju). I kad gledate te plakate i bilborde, ono što vam oni poručuju zapravo je:

UNAZAD

Šta god da su autori plakata želeli da nam pokažu, potpuno su promašili poentu. Morali su da se stave i na stranu posmatrača. Ili makar da bolje biraju lokacije takvih poruka.

Sve u svemu, jedan ogroman #fail osećaj…

I samo da vas malo podsetim, to su isti oni ljudi, unazad, od prošlog puta.

Posted on Leave a comment

Grad finansira projekte iz oblasti dečje zaštite

Grad finansira osam projekata društvenih i nevladinih organizacija iz oblasti dečje zaštite

U toku ove godine iz gradskog budžeta finansiraće se osam projekata društvenih i nevladinih organizacija iz oblasti dečje zaštite. .

– Finansiraće se projekti iz oblasti dečje zaštite koji se odnose na unapređenje vaspitno-obrazovnog rada u predškolskim ustanovama, a koji nisu obuhvaćeni obaveznim programima Ministarstva prosvete. Cilj je da se podrže projekti koji predstavljaju inovacije ili unapređenje postojećih programa u sistemu dečje zaštite i predškolskog vaspitanja i obrazovanja. U programima će učestvovati romska deca mlađeg i predškolskog uzrasta, deca i majke koji borave u „Sigurnoj kući”, roditelji mališana jaslenog uzrasta, deca koja borave u beogradskim vrtićima, kao i mališani sa posebnim potrebama i sa autizmom.

Sprovođenjem projekta „Inkluzivni model u predškolskim ustanovama” Udruženja za edukaciju grupa i pojedinaca, u kome će učestvovati vaspitači, stručni saradnici, roditelji i deca sa posebnim potrebama, podstaći će se uključivanje dece sa smetnjama u razvoju u redovan vaspitno-obrazovni sistem. Programom „Pesmom i igrom do inkluzije” Republičkog udruženja za pomoć osobama sa autizmom muzičkim kompakt-diskom promovisaće se muzičke sposobnosti dece sa autizmom koja borave u predškolskim ustanovama.

Pročitajte celu vest na sajtu Beograd.rs

Posted on 23 Comments

Inkluzija

Ovih se godina o inkluziji u Srbiji priča. Izgleda da je ona u Srbiji i dalje samo priča.

Pre mesec-dva, zvoni telefon predveče, zovu me iz Uprave PU, da me pitaju mogu li sutradan u 12h na predavanje o inkluziji. Da, ja visim na čiviluku. Nisam otišla, iako me veoma zanimalo, jer sam upravo u to vreme imala nastavu. Da su mi samo javili dan-dva ranije, nekako bih se organizovala. Ja sam inače u Centralnom Savetu roditelja PU, i znaju da sam roditelj deteta iz Razvojnih grupa, ne razumeh zašto nisu pozvali prvo mene da pitaju jesam li zainteresovana da tome prisustvujem. Ne, pozvan je bio drugi roditelj, pa kad je njemu nešto iskrslo, našli mene da pitaju. Hvala.

Ja sam na ovu priču uveliko zaboravila. Reč je bila o predavanju koju je organizovao Grad Beograd, Sekretarijat za dečju zaštitu, ili kako se već zovu. Delovalo mi je, prema informacijama koje su (čitaj nisu) imali defektolozi Razvojnih grupa, da je tek priča o inkluziji u pitanju.

Juče kad sam uzimala Vanju iz vrtića, dobijem od jedne od defektologa poziv da prisustvujem njenom predavanju o inkluziji, o primeru inkluzije deteta sa autizmom u redovnoj vrtićkoj grupi, i o tome šta sa njim treba da radi defektolog. Opet danas za sutra. Ne krivim nju, ona je očekivala da sam kao član Centralnog Saveta dobila poziv iz Uprave, nisam naravno.

Termin ovog predavanja poklopio se sa poslednjim u nizu predavanjem Prof. Svetomira Bojanina. Obzirom na to da sam već organizovala babu, a imajući u vidu temu ovog predavanja, odlučim da Prof. Bojanina, koji je ovog puta pričao o adolescentskom periodu, propustim.

Ulazim u prostorije u kojima je zakazano predavanja, i prvo se silno iznenadim. Prvo brojem slušalaca, po mojoj proceni 50-ak, a drugo sastavom auditorijuma. Ni jedno jedino lice mi nije poznato. Očekivala sam nekog iz Uprave, nije ih bilo, očekivala sam nekog od roditelja iz Saveta, ni njih nije bilo. Ubeđena da su slušaoci roditelji, zaključim da su u pitanju lokalne mame. Tokom predavanja shvatam da je moj zaključak pogrešan, predavanje slušaju vaspitači.

Još jedno iznenađenje usledilo je kad je predavanje počelo. Tema je zapravo pozitivno iskustvo inkluzije na Islandu, gde je predavač provela 10-tak godina rada. Ja sam ga shvatila kao predlog kako bi naš sistem mogao da se izgradi. Neki drugi izgleda nisu.

Neću prepričavati predavanje, nego ću samo izvući neke paralele.

Island je u ovom polju očigledno organizovana država. Sve je određeno i zakonom propisano. Ono što je od svega najvažnije, po tim pravilima se i postupa. Uočena je važnost rane intervencije, i saradnje više različitih sistema kako bi se onome kome treba najbolje pomoglo. Dete sa smetnjama u razvoju mora da ide u vrtić. Ima svog personalnog asistenta koji je specijalni edukator (defektolog je jedna ružna reč) i koji ga prati kroz sve faze razvoja. Dete boravi u redovnoj grupi koja broji do 15 dece. Ono što se provlači kroz ceo sistem vrednosti, jeste nešto što se zove ABS pozitivan pristup (izvini T, nisam zapamtila šta skraćenica znači), sa naglaskom na pozitivan. Dete se smešta u svoju uzrasnu grupu, deca odlično pozitivno prihvataju novog drugara, i vremenom, vrlo brzo njegove različitosti prihvataju kao normalne i obične. Dete posle perioda adaptacije svoje drugare prihvata pozitivno, i daleko više uči od vršnjaka, nego od bilo kog drugog stručnjaka. Zapravo su terapeuti druga deca. Roditelji deteta sa problemom se uče kako da sa svojim detetom rade, roditelji ostale dece su pozitivno reagovali na novog druga njihove dece. Različite viđate na svakom koraku, takav je mentalitet. Sve u svemu, moj je zaključak, jedna reč koja sve može da opiše jeste pozitivno. E to je nebo.

A Srbija? Srbija se uči inkluziji. Zakoni možda i postoje, ali nema ko da ih sprovodi. Inkluzija postoji na papiru, a u praksi izgleda ovako: Dete sa problemom smešta se u redovnu grupu koja broji 25+ dece. Personalni asistent ne postoji, postoji jedan defektolog koji obilazi po tri objekta vrtića i u njima troje dece svakog dana. Sve ostalo vreme, dete je sa vaspitačem i drugom decom, i oni se uglanom većinu vremena međusobno ne razumeju. E, dragi moji političari, to nije in kluzija, to nije ni I od inkluzije. Srbija je zemlja. Zemlja koja će nekad možda dođi do onog neba.

Ono što je meni zaparalo uši na ovom predavanju jeste bila reakcija slušalaca. Kao jedan su ustali da napadnu predavača da se spusti na zemlju i ne priča bajke. Ja ih razumem. Oni su u problemu, jer nisu obučeni, i ne znaju šta treba da rade. Kriv je sistem koga nema, i koji ih je doveo u takvu situaciju. Oni su očekivali konkretne savete šta da rade sa decom koja su im poverena, čini mi se ne shvatajući da je svako dete priča za sebe i da univerzalnih varijanti nema. I ako bih ponovo tražila jednu reč koja bi opisala ceo sistem, ta reč bi morala biti negativno. Negativno je ono što se postiže, i detetu kome treba p oseban tretman, a ne dobija ga, i deci kojima poseban tretman nije potreban, oni tretmana ne dobijaju dovoljno, i njima je ovo negativno. To je stav koji će oni o različitima poneti u život. I to je ono što je najnegativnije od svega.

Nemojmo učiti sopstvenu decu da je loše biti drugačiji. Srbija je definitivno loše mesto da se bude drugačiji. Još uvek je tako, ali to ne mora tako da ostane. Dajte da sistem inkluzije napravimo onim što on treba da bude – sistem, a ne samo reč napisana na papiru.

Posted on 2 Comments

Dečja olimpijada za decu ometenu u razvoju

Danas, u Osnovnoj školi “Anton Skala”, sa početkom u 10h, održaće se 22. Dečja olimpijada u kojoj učestvuju deca ometena u razvoju.

U Osnovnoj školi „Anton Skala” u utorak, 9. juna, u 10 časova održaće se „Dečja olimpijada”, 22. po redu, na kojoj će učestvovati učenici beogradskih škola za decu sa posebnim potrebama. Njihovi gosti biće deca iz Kosovske Mitrovice i Novog Sada, učenici Internacionalne škole „Chartwell”, kao i učenici iz osnovnih škola „Drinka Pavlović” i „Filip Višnjić”. Pokrovitelj manifestacije je Sekretarijat za obrazovanje.

– Na ovoj olimpijadi učestvovaće oko 400 učenika koji će se takmičiti u štafetnom trčanju od drveta do drveta, kotrljanju obruča, obaranju čunjeva, preskakanju vijače, nabacivanju obruča, kao i u pikadu. Svaka škola predstavljaće određenu zemlju. Nagrade su obezbedili brojni donatori, a osim takmičenja biće upriličen i kulturno-umetnički i zabavni program – rekla je Dragica Moro, zamenik sekretara za obrazovanje.

Izvor: Beograd.org.rs