Posted on 7 Comments

Zaljubljena devojka

Vanji se sviđa D.
Tako mi rekoše. Smejala sam se na sav glas kad su mi to rekli.

D. je dečak iz njene grupe, koga često srećem ujutru kad dolaze. I on svaki put Vanju pominje, čak i kad mene sretne bez nje.

I mama da prokomentariše, stvarno je najlepšeg dečaka izabrala…

Posted on 8 Comments

Dom za decu i lica ometena u razvoju

Nisam uspela ni iz desetog puta da ovaj tekst pročitam do kraja… od suza…

Probajte sami.

Lako mentalno ometena deca doživotno zatvorena

Stamnica – „Ko ne razume dečju dušu neka ne ulazi u ovaj dom”, piše na ulazu u Dom za decu i lica ometena u razvoju „Dr Nikola Šumenković”, koji se nalazi u Stamnici kod Petrovca na Mlavi, daleko od interesovanja njihovih roditelja i socijalne sredine. Za više od 400 osoba kojima je priroda „iskosila” oči ovo je prva i poslednja životna adresa, jer iskustvo zaposlenih govori da se „stanari” doma gotovo nikada ne vraćaju porodici, a neki od roditelja ove dece nisu ih nikada ni videli. Naime, nije redak slučaj da lekari nakon rođenja deteta s teškim telesnim hendikepom roditelje savetuju da izbegavaju susret s njim i odmah ga daju u dom „da se ne bi vezali za njega” i tako „otežali rastanak”.

Ipak, ohrabruje podatak da je troje mališana u toku prethodne godine udomljeno u hraniteljskim porodicama, pre svega zahvaljujući intenzivnoj medijskoj kampanji Ministarstva rada i socijalne politike, koje nastoji da objasni javnosti da deca s posebnim potrebama imaju iste potrebe za ljubavlju i domom kao i sva druga deca. Lepe želje su jedno, a realnost koja govori o malom procentu dece koja se vraćaju u svoje ili odlaze u hraniteljske porodice – nešto sasvim drugo.

– Ovaj dom je životna adresa za teže i teško ometenu decu i mališane sa telesnim hendikepom, a u našu ustanovu dolaze deca iz cele Srbije.

Donedavno je prilikom primanja dece u ustanovu u njihovim dosijeima stajala odrednica „trajni smeštaj”, sada je ta zakonska formulacija promenjena i dom bi trebalo da bude privremena adresa za njegove korisnike. Jedan od zadataka naše ustanove jeste da pronađe rođake ove dece, ali to ide veoma teško. Mališani koji u ranom detinjstvu dođu u ovaj dom, ovde najčešće odrastu i dočekaju starost – kaže Slađana Đurić, direktorka Doma za decu i lica ometena u razvoju „Dr Nikola Šumenković“.

Po njenim rečima, obaveza doma je da organizuje srodničke susrete između roditelja i dece.

– Ne zna se kome oni teže padaju: da li su tužnija ona deca kojoj roditelji nisu došli, mališani koji sa suzama ispraćaju roditelje kući ili radnici ovog doma koji posmatraju taj prizor – govori direktorka socijalne ustanove sa 412 stanara, među kojima je osamdesetak mališana.

Iako je smeštajni kapacitet ovog doma – 450 korisnika, od 2008. godine je zabranjen prijem novih stanara, jer Ministarstvo rada i socijalne politike želi da poboljša uslove života. Zbog toga se u neposrednom komšiluku ove ustanove grade nove zgrade čije radove finansira pomenuto ministarstvo.

Iako svakodnevno gleda mališane sa smetnjama u razvoju i iz sveg srca želi da ih njihova prirodna porodica prihvati nazad, Slađana Đurić kaže da kao profesionalac ne može da osuđuje roditelje koji su ostavili svoje mališane. Za podizanje ove dece, osim ogromne ljubavi, po njenim rečima, potrebna je i velika pažnja i podrška stručnjaka.

– U većim mestima u Srbiji postoje specijalni vrtići, škole i dnevni boravak za smeštaj ove dece. Ali, zamislite roditelja koji živi u malom mestu u kojem ne postoje ustanove za brigu o deci ometenoj u razvoju. Ovi mališani traže pažnju 24 časa dnevno, a mnogi od njih izgledaju i ponašaju se kao bebe i kada napune 30 i 40 godina. Da li mislite da će bilo koji šef imati razumevanje za roditelje ove dece da godinama odsustvuju s posla na svaka dva-tri sata jer moraju da prepoviju i nahrane dete? S druge strane, ne možete izgraditi ove objekte u svakom gradu naše zemlje preko noći… Za neke promene potrebno je više vremena, a najduže traje promena svesti društva koje mora da prihvati činjenicu da su ova deca njegov sastavni deo i ne smeju biti izolovana u ustanove – kaže Slađana Đurić.

Ceo tekst pročitajte ovde, izvor Politika.

Posted on 6 Comments

Uskoro lični asistenti za osobe sa invaliditetom

U ozbiljnim zemljama asistente imaju i deca. Koliko će vremena trebati da ovo krene sa radom, i kako će to sve izgledati, ostaje da vidimo. Treba ipak nekako početi.

Prva agencija za lične asistente osoba sa invaliditetom

Prva servis agencija za personalne asistente, koja će zaposliti od deset do 15 ljudi obučenih za pomoć osobama sa invaliditetom, biće otvorena u avgustu u Beogradu, najavljeno je danas na tribini u opštini Vračar.

Predsednik Hendi centra “Koloseum” Darko Ivić rekao je da je sredinom prošle godine, uz podršku Ministarstva rada i socijalne politike, počela realizacija projekta psihosocijalne podrške na teritoriji te opštine.

“Po završetku projekta, imaćemo obučene ljude i mogućnost da invalidi telefonom zatraže pomoć u određeno vreme. Asistenti koji će raditi taj posao prošli su šestomesečnu obuku i imaju iskustvo u oblačenju, hranjenju i drugim potrebama lica sa invaliditetom”, objasnio je Ivić.

Prema njegovim rečima, to je posebno značajno za one koji žive sami ili nemaju pomoć drugih iz bilo kog razloga.

Posao asistenata zamišljen je kao pomoć u kući, pomoć pri odlasku na posao ili fakultet i pomoć pri bavljenju hobijem, rekao je Ivić i dodao će u avgustu, kada bude otvorena agencija, u početku imati pomoć lokalne samouprave, a zatim će nastojati da ovaj vid pomoći uđe u sistem i bude stalno finansiran.

Ivić je na tribini pod nazivom “Uspostavljanje servisa – agencije za psihosocijalnu podršku i personalnu asistenciju osobama sa invaliditetom” naglasio da je potrebno utvrditi koliko ima ljudi kojima je potrebna pomoć personalnog asistenta.

Savetnik u Ministarstvu rada i socijalne politike Milena Banović rekla je da je ovim projektom obuhvaćeno duplo više korisnika nego što je bilo predviđeno, kao i da je ciljna grupa proširena, jer nisu obuhvaćene samo osobe sa fizičkim hendikepom, već i osobe drugih vrsta invaliditeta.

“Projekat psihosocijalne podrške realizovan je na opštini Vračar, ali su i opštine Stari grad, Palilula, Savski venac i Novi Beograd, takođe, zainteresovane”, izjavila je Banović.

izvor: Blic

Posted on 8 Comments

Ton, kamera – akcija!

U našoj se uličici snima film.

Nemam pojma koji je film, moj twitt prijatelj momsab nagađa da je možda Bjelogrlićev Montevideo Bog te video, sudeći po vremenu radnje.

Juče ujutru, krećemo u vrtić, vidim razapete trake duž trotoara, pomislim, o ne, opet će nešto da kopaju, valjda neće drveće da potkresuju, nije sad vreme. Vraćam se, saznam u prolazu da će se oko podne snimati film.

Evo male foto sesije, sa moje nove igračke Canon SX200 IS, još uvek se upoznajemo.

snima se film snima se film snima se film snima se film snima se film snima se film

Ja sam naravno totalni nepoznavalac aktuelnih dešavanja u srpskom filmu, te nikog od prisutnih nisam prepoznala.

Kiša je dva puta glumce i ekipu poterala u zaklon, a ono što su oni iza sebe ostavili kada su svoj posao završili, bilo je, naravno đubre. Mnogo je bilo teško ove kese odneti 30tak metara dalje do kontejnera.

snima se film

Posted on 23 Comments

Šta to ne razumete?

Često imam posetioce sa hrvatskih IP adresa koji blog prevode sa srpskog na hrvatski.

Dragi posetioci, šta to napisano na srpskom ne razumete, ako čitate hrvatski?

Živo me zanima, zaista! Ja to ne razumem.

Google translate sa srpskog na hrvatski

Posted on 3 Comments

Kako se prelazi ulica

Danas, vraćajući se iz vrtića specijalnim prevozom (neću više da je pominjem, obećala je da će gostovati ovde), slušali smo dečje pesmice. Mami se naročito dopala ova, a i Vanja trenutno, dok stavljam ovaj post, traži da joj pesmu pustim ponovo, i ponovo, i ponovo, i ponovo…
(srećom ovo je bilo neophodno i meni, kako bih uspela da skinem reči, sad će ih biti i kod čika Gugla)

Klik ovde da poslušate pesmu na youtube:

Kako se prelazi ulica – Branko Kockica

Kako se prelazi ulica – Branko Kockica

Kad se prelazi ulica gde nema semafora,
onda se vrlo dobro porazmisliti mora.

Kao što se reka prelazi na obeleženom gazu,
tako se i ulica prelazi na pešačkom prelazu.

Refren

da te nikad auto ne zgazi ne zgazi oprezno ulicu prelazi prelazi
da te nikad auto ne zgazi ne zgazi oprezno ulicu prelazi prelazi
oprezno prelazi

Kada na prelaz staneš, da te auto ne bi tresn’o,
prvo pogledaj levo a zatim pogledaj desno.

Ako sa leve strane dolazi auto reka,
onda se malo strpi onda se malo čeka.

Refren

Ako i s desne strane dolazi auto reka,
onda se još malo strpi onda se još malo čeka.

Ako levo i desno nikakvih kola nema,
ulicu brzo pređi jer na njoj se ne drema.

Refren

Posted on 4 Comments

Saobraćaj u Beogradu

Kako regulisati saobraćaj u Beogradu? Evo jednog radikalnog predloga: Ukinuti sve saobraćajne propise, ukloniti saobraćajnu miliciju, ukinuti polaganje vozačkih ispita i dozvoliti pirodnu selekciju i vozača i kola..

Duško Radović

Hvala mojoj kumi Dimi za ovaj quote.

Posted on 3 Comments

Biram da recikliram

Mislila sam da propustim pisanje o radionici, ali evo ipak njenih rezultata.

Pre neki dan u rss iskočilo mi ovo

cvetovi od papira
(photo by make and takes)
i obećah da ću pokazati kako su naši u vrtiću (roditelji i defektolozi, dečica su naravno pomagala) napravili nešto slično. Radionica je bila u okviru obeležavanja dana planete Zemlje, tema je bila Biram da… naš vrtić imao konkretnu temu — recikliranje.

Ja sam samo ušla, i otišla da gledam druge vrtićke aktivnosti, a oni su napravili sve ovo. Pogledajte!

Drvo na ulazu Drvo na ulazu Drvo na ulazu Drvo na ulazu Drvo na ulazu Drvo na ulazu

Štand sa sitnim rukotvorinama.

Štand razvojnih grupa
I naše cveće, slično onom sa prve slike.

Papirno cveće Papirno cveće

Posted on 18 Comments

Vrtićke aktivnosti

Bila sam juče u vrtiću na radionici Biram da recikliram, ali sam je eskivirala (napravila par fotografija, i zbrisala), i ušla da špijuniram šta se radi u grupi.

Pokazala mi je kako slaže kocke u vertikalni niz.

slažem kocke slažem kocke slažem kocke

slažem kocke slažem kocke

Onda je donela koficu punu kocaka iz plakara, i dobila kocke da rastavlja.

donosi koficu sa kockama donosi koficu sa kockama kocke za rastavljanje

rastavlja ih i stavlja nazad u koficu (malo to teže ide)

zatim vraća koficu na mesto.

Posle je malo gađala kegle (tu je mama malo zatajila sa snimanjem).

Pa je malo radila gimnastiku.

gimnastika gimnastika

I na kraju je preskakala (dobro, prekoračivala) prepreke.

preko prepreka preko prepreka

Igrali smo na kraju i Ringe raja, sa sve čučanjem na kraju, ali taj snimak ne možemo da vam pokažemo, zbog drugara.